UDRUGA APNEJA

Samobor ,Trg A. Mihanovića br.4

mob:     091 3365 179
e-mail: udruga.apneja@gmail.com

BROŠURU IZDAO:
KBC Zagreb Klinika Jordanovac
Laboratorij za dijagnostiku poremećaja disanja u spavanja
Dr. B. Sever
m.s. Andreja Šajnić 
PRILAGODIO ZA WEB STRANICU
Neven Ribarić


 

Poremećaje disanja u spavanju karakterizira hrkanje, epizode prestanka disanja često praćene naprasnim buđenjem iz sna te prekomjerni dnevni umor i pospanost.

Brošura sadrži osnovne informacije o ovom poremećaju, a namijenjena je pacijentima.

Apneja u spavanju ozbiljan je poremećaj disanja u spavanju koji karakteriziraju opetovane epizode prestanka disanja.
Pojedine epizode mogu trajati i do 2 minute.            
  

 

Opstruktivna apneja u spavanju

Uslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do zapadanja baze jezika i stražnjeg zida ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta. Uslijed nemogućnosti prolaska zraka u pluća dolazi do nedostatka kisika u krvi na koji reagira mozak, budi bolesnika iz sna i omogućuje ponovo disanje. Bolesnik se obično ne sjeća ovih epizoda buđenja. Uslijed ponavljanih epizoda buđenja (kojih može biti i do nekoliko stotina tijekom cijele noći), bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te se u jutro budi umoran i pospan. Ako je zatvaranje dišnog puta samo djelomično, tada nastaje hrkanje. Većina pacijenata nije svjesna tih događaja tijekom noći. Najčešće partner u krevetu zamjećuje epizode prestanka disanja, a u slučaju glasnog hrkanja napušta spavaonicu.

Centralna apneja u spavanju

Uslijed izostanka podražaja za disanje iz mozga. Centralna apneja je znatno rjeđa od opstruktivne, a nastaje kada mozak ne šalje podražaje u mišiće za disanje. Bolesnik se obično budi s osjećajem nedostatka zraka, a prisutna je i prekomjerna dnevna pospanost. Najčešći uzrok centralne apneje su bolesti srca ili moždani udar. Osobe s centralnom apnejom često pamte epizode noćnog buđenja.

 

Miješana apneja u spavanju

Dolazi do zatvaranja dišnog puta često u kombinaciji s izostankom dišnog napora. Ustvari, radi se o kombinaciji opstruktivne i centralne apneje u spavanju.

Prikaz - opstruktivna apneja u spavanju

 

FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK APNEJE

Bolest se najčešće javlja poslije 30. godine života, nešto češće u muškaraca nego žena, ali se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi,
pa i u djece.

 

Opstruktivna apneja

1. Prekomjerna tjelesna težina

2. Opseg vrata > 44 cm

3. Usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada

4. Opstruktivna apneja u obitelji

5. Korištenje alkohola, sedativa

6. Pušenje (do 3 puta veći rizik pojave opstruktivne apneje nego kod nepušača)

Centralna apneja

1. Bolesti srca (fibrilacija atrija i dekompenzacija srca)

2. Moždani udar, tumori mozga (poremećana sposobnost mozga u regulaciji disanja)

 

Simptomi

Prekomjerna dnevna pospanost unatoč dovoljno dugom spavanju

Glasno hrkanje, jače izraženo u opstruktivnoj apneji

Epizode prestanka disanja od nekoliko sekundi do dvije minuta, a potom naprasno buđenje

Buđenje s osjećajem suhoće usta

Jutarnja glavobolja, smetnje koncentracije, razdražljivost

 

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJU

Apneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi,
a isto tako povezana je s nizom komplikacija.

1. Komplikacije srčanog i krvnožilnog sustava

Uslijed smanjene razine kisika u krvi (kao posljedice opstrukcije dišnog puta) dolazi do porasta krvnog tlaka. Što je apneja težeg stupnja, to je rizik povišenog krvnog tlaka veći. Ukoliko osoba već boluje od neke srčane bolesti, apneja tada može biti i uzrok iznenadne smrti. Dakle, opstruktivna apneja može pogoršati postojeću srčanu bolest, dovesti do poremećaja srčanog ritma, moždanog udara i iznenadne smrti bolesnika. Kod centralne apneje srčana bolest je obično uzrok apneje, a rijetko posljedica.

2. Dnevni umor i pospanost

Uslijed učestalih epizoda buđenja bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te zbog toga nema ni potrebnog odmora organizma. Bolesnik je ujutro pospan, razdražljiv, često ima glavobolju, otežanu koncentraciju, zaspi u tijeku posla ili za volanom automobila.

 

Osobu s apnejom u spavanju često se na poslu krivo shvaća kao neradnika. Školska djeca i adolescenti obično imaju probleme s učenjem, ne mogu se koncentrirati niti zadržati pažnju na dulje vrijeme.

 

 

3. Povećani rizik od operativnih zahvata (opća anestezija)

Zbog poremećaja disanja u položaju na leđima kod osobe s apnejom u spavanju, obvezatno treba preoperativno o tome informirati anesteziologa (povećani rizik za op. zahvat).

 

4. Sociološki moment

Zbog glasnog hrkanja, partner često napušta spavaću sobu, dolazi do svađa i raspada brakova. Nije ni zanemariv moment razdražljivosti i psihičke deprivacije osobe oboljele od apneje, a često je pridruženo učestalo noćno mokrenje i impotencija. Gastroezofagealni refluks češće se nalazi kod bolesnika s apnejom. Djeca koja boluju od apneje u spavanju često su hiperaktivna pa i zbog toga imaju probleme u školi.

 

 

DIJAGNOSTIKA APNEJE U SPAVANJU

1. Tipičnih anamnestičkih podataka (hrkanje, prekomjerna dnevna pospanost, umor)

2. Izgleda bolesnika (prekomjerna tjelesna težina, povećani opseg vrata, mala brada, deformacije čeljusti)

3. Skrining testova (Epworthov upitnik , Berlinski upitnik, Test uspavljivanja)

4. Oksimetrijskog nalaza niske razine kisika u arterijskoj krvi tijekom spavanja

5. Prijenosnih sustava za cjelonoćno testiranje Bolesnik dobije za kućnu upotrebu prijenosni aparat koji tijekom noći bilježi parametre disanja, rada srca, pokrete dišnih mišića, količinu kisika u krvi. Rezultati se bilježe na neki medij (npr.magnetsku karticu) i naknadno očitavaju. Ovakve sustave za testiranje u kući bolesnika koriste i neke ustanove za bolničko testiranje.

6. Cjelonoćna polisomnografija
Predstavlja zlatni standard dijagnostike apneje, a sastoji se od kontroliranog, kontinuiranog, cjelonoćnog praćenja bolesnika u bolničkim uvjetima, uz bilježenje niza parametara u realnom vremenu: moždane funkcije, pokreta očiju, protoka zraka kroz nos i usta, pokreta dišnih mišića, rada srca, količine kisika u krvi.

7. Radiomorfometrijska mjerenja (CT glave i vrata)

8. Dodatna obrada
ORL-u slučaju anatomskih anomalija nosa, brade, ždrijela.
Kardiološka - kod centralne apneje u spavanju, povišenog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma.

 

 

LIJEČENJE OPSTRUKTIVNE APNEJE U SPAVANJU

Lakše slučajeve apneje može se pokušati liječiti općim mjerama, redukcijom tjelesne težine, spavanjem na bok, izbjegavanjem alkoholnih i gaziranih pića u popodnevnim satima, prestankom pušenja, higijenom spavanja. Ukoliko navedene mjere ne daju rezultate ili se radi o teškim slučajevima apneje u spavanju, dolaze u obzir slijedeći terapijski postupci:

 

1. CPAP (Continuous positive airway pressure) – potpora disanju kontinuiranim pozitivnim tlakom. Radi se o aparatu koji upuhuje zrak u dišni put preko maske stavljene na nos ili na usta i nos koju bolesnik nosi tijekom spavanja. Zrak se upuhuje pod tlakom od 4 -20 cm H2O i na taj način sprječava kolaps dišnog puta.

AUTO-CPAP

Na žalost, neki bolesnici ne podnose CPAP. Posebno su pogodni CPAP aparati sa samoregulirajućim tlakom, npr. BiPAP/ AUTO cpap aparat koji snizuje tlak tijekom izdisaja, a povećava ga tijekom udisaja što bolesniku omogućuje ugodniju primjenu.

 

2. Kirurško liječenje – sastoji se u anatomskoj rekonstrukciji anomalije gornjih dišnih puteva ili djelomičnom odstranjenju tkiva ždrijela (krajnici, meko nepce, resica). Najpoznatiji operativni zahvat je uvulopalatofaringoplastika koja je posebno učinkovita u saniranju hrkanja. Zahvatom nožem ili laserom odstranjuje se dio mekog nepca, resica te krajnici.
Operativne korekcije čeljusti povlači se donja čeljust prema naprijed, što povećava prostor iza baze jezika te onemogućava zatvaranje dišnih puteva.
Traheostomija – postavlja se kanila u dušnik. Kanila ima poklopac koji se tijekom dana zatvara, a po noći otvara tako da bolesnik diše kroz kanilu.

3. Oralne proteze – razni fiksatori koji sprječavaju zapadanje jezika u snu ili fiksiraju čeljusti. Vrlo su neugodne za korištenje, nisu u upotrebi u značajnijoj mjeri. Radi se o protezama koje pretežno preferiraju stomatolozi.

 

 

LIJEČENJE CENTRALNE APNEJE

 

1. CPAP, posebno BiPAP, ventilacija

2. ASV adaptivna servo – ventilacija. Aparat najprije testira ventilaciju bolesnika, podatke pohranjuje u memoriju te za vrijeme spavanja koristi pohranjene podatke i sprječava pojavu apneje. Ova metoda liječenja je posebno pogodna za centralnu apneju.

3. Liječenje srčane ili neuromuskularne bolesti.

4. Dodatno liječenje kisikom u kontinuiranom protoku tijekom spavanja.

 

 

DODATNE MJERE I POSTUPCI U ZBRINJAVANJU APNEJE

 

1. Redukcija tjelesne težine, po potrebi i bolnički kontrolirana

2. Izbjegavanje tableta za spavanje, alkohola, gaziranih pića i nikotina.

3. Izbjegavanje spavanja na leđima, korištenje bočnog položaja

4. Održavanje prohodnosti nosa –inhalacija slanih otopina ili kratkotrajno nosni dekongestivi.

 

Pitanje alternativnih postupaka u zbrinjavanju apneje u spavanju.

Za sada nema pouzdanih podataka koji bi ukazivali na opravdanost primjene alternativnih metoda. Akupunktura se spominje kao mogući terapijski postupak, ali samo u kombinaciji sa standardnim terapijskim postupcima.

 

UPUTA ZA BOLESNIKA

 

Polysomnografska snimanja se provode 2 - 3 noći za redom.

Dužina boravka u ustanovi ovisi o polysomnografskom nalazu; ako je nalaz pozitivan (osoba ima poremećaj disanja u spavanju), potrebna je još jedna noć polysomnografskog snimanja s primjenom CPAP-a.

Obavjest o dužini boravaka dobiva se od strane liječnika nakon prve noći snimanja po očitanju nalaza.

Kako se pripremiti za noćno snimanje?

Osobe moraju imati čistu kosu, muškarci moraju imati obrijanu bradu, žene bez laka na noktima, lagana odjeća za spavanje, papuče, pribor za osobnu njegu. Tijekom dana (popodneva) izbjegavati spavanje, konzumiranje kave, čaja, gaziranih pića, alkohola i lijekova za spavanje te diuretika (lijekove za izmokravanje). Potrebno je ponijeti medicinsku dokumentaciju.

Napomena: osobe koje imaju redovitu terapiju u kojoj su uključeni sedativi ne moraju izbjegavati primjenu terapije radi snimanja.

 

Kome i gdje se moram javiti kod prijema u kliniku?

• Osobe koje su naručene u svim danima u tjednu osim petka, dolaze u 20,00h (navečer) u Kliniku.

• Pacijenti naručeni petkom dolaze u 8,00h (ujutro).

• Na večer se obavljaju rutinske laboratorijske pretrage: vađenje krvi, plinska analiza art. krvi, EKG, RTG srca i pluća. Nakon toga ispunjavaju se skrining upitnici, a potom se pacijent smješta u sobu gdje će se obaviti snimanje. Dijagnostičko snimanje treba početi u vrijeme kada pacijent kod kuće obično odlazi na spavanje. Polysomnografsko snimanje završava ujutro u 6,00h.

• U 8,00 (ujutro) se obavlja spirometrija. Nakon toga nema daljnih pretraga sve do navečer, kad se ponavlja polysomnografsko snimanje.

Napomena: snimanje mora započet najkasnije u 23,00h.

 

Za osobe koje dolaze na kontrolnu polysomnografiju

• Nakon pribavljanja CPAP aparata za kućnu primjenu isti se koristi tijekom 1-2 mjeseca i potom se pacijent naručuje na Kontrolnu polysomnografiju.

Napomena: prilikom nabavke CPAP aparata ovlašteni dobavljač postaviti će parametre tlakova prema uputi iz otpusnog pisma.

• Na kontrolni pregled je potrebno ponijeti svoj CPAP aparat.

• Bez polysomnografskog snimanja ne može se pretpostavljati je li primjena CPAP aparata efikasana.

• Ako parametri polysomnografije s pacijentovim CPAP-om nisu zadovoljavajuči, potrebno je ponoviti polysomnografsko snimanje s bolničkim CPAP-om da se utvrde nepravilnosti.

• Bitno je naglasiti, da je kod znakova infekcije sinusa ili srednjeg uha, primjena CPAP-a privremeno kontraindicirana. Obzirom da CPAP upuhuje zrak koji isušuje sluznicu nosa i usta, važno je preventivno ovlaživanje zraka putem ovlaživača koji je dio aparata. Kao sredstvo ovlaživanja koristi se destilirana voda. Isto tako je važna zaštita sluznice nosa, kapima koje će ordinirati liječnik.

Naručivanje za polysomnografsko snimanje?

Za termin zvati radnim danom:

– Od 8,00h do 10,00h

– Od 17,00h do 22,00h

Na broj telefona 091 2386 101

Potrebna je uputnica za bolničko liječenje, šifra djelatnosti «B»

• Potrebno je faksirati uputnicu na broj faksa
   01/ 2347 535 radnima danom do 15,00 h.

• Za provjeru primitka uputnice možete nazvati prijemnu ambulantu na broj
   
01/ 2358 165

• Poželjno je imati dopunsko osiguranje jer u protivnom plaćate participaciju i do 3.000,00 kn.


UPITNIK ZA DNEVNU POSPANOST (EPWORTH)
(kliknite na sliku za testiranje)

 
GORE


KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB
KLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC

Jordanovac 104

Zagreb

Laboratorij za dijagnostiku poremećaja disanja u spavanja